Velika ušara ili buljina

Bubo bubo

Velika usara ili buljina

velika-usara-buljina-mapa
velika usara buljina

Opis: Velike ušare su najveće sove na svetu i poznate su po svojim velikim, upadljivim, narandžastim očima. Ženke mogu da dostignu veličinu do 75 cm, sa rasponom krila od 188 cm, dok su mužjaci malo manji. Imaju istaknute ušne čuperke i pretežno su braon-crne i žućkasto-smeđe boje. Njihov oblik lica je naglašen crnom, sivom i belom bojom. Njihovi gornji delovi su tamniji od donjih, koji imaju crne pruge, dok im je vrat beo. Interesantno je pomenuti da ove sove postaju bleđe u severoistočnim regionima, a tamnije ka obali Pacifika. Takođe, veličina njihovog tela ima tendenciju da se smanjuje od severa ka jugu i istoka ka zapadu.

Način života: Ove sove se mogu naći u više različitih tipova staništa, uključujući šumovite predele, vrele pustinje, planinske vence i rečna korita. Vole život u stenovitim predelima, naročito kada se gnezde. Velike ušare pretežno vode samački način života, osim tokom perioda parenja. One žestoko brane svoju teritoriju od drugih sova i ostaju na jednoj teritoriji sve dok ne budu primorane da odu zbog nestašice hrane ili ih oteraju druge sove. Noćne su živo-tinje i postaju aktivne u sumrak što nastavljaju da čine i tokom noći.

Razmnožavanje: Sove ušare se sparuju u ranu jesen, a gnezde se krajem januara i početkom februara. Ostaju sa istim partnerom ceo život. Vole da se gnezde u šupljinama između stena, u ulazima pećina ili u napuštenim gnezdima drugih većih ptica. Polaganje jaja počinje kasno zimi. Obično polažu 1-4 bela jajeta po leglu, jednom godišnje. Kada se mladi izlegu, ostaju da leže u gnezdu oko dve nedelje. Za otprilike tri nedelje počinju da se hrane i gutaju samostalno. Do pete nedelje mogu da šetaju oko gnezda, a počinju da lete nakon 60 dana, ali samo neko-liko metara. Sove ušare se mogu razmnožavati u dobi od 2. do 31. god.

Ishrana: Mesojedi (ptice, sisari, gmizavci, insekti).

Zanimljivosti: Sve sove kopiraju svoje majke, tj. imitiraće prvu životinju koju po rođenju vide. Ako sova vidi čoveka kada se rodi, misliće da je i ona čovek, takođe. Interesantno je primetiti da, iako je sove ušare teško proučavati, one (kao i druge sove) iskašlju sadržaj koji se naziva gvalica, nakon što njihov stomak završi proces varenja hrane. Ove gvalice se sastoje od kose, perja i kostiju plena koji sove nisu mogle da svare. Veoma su korisne naučnicima, zato što im pomažu da shvate navike u ishrani ovih neuhvatljivih ptica.

© Zabranjeno kopiranje sadržaja teksta ili njegovih delova.