Škotsko planinsko goveče

Bos primigenius taurus

Škotsko planinsko goveče

skotsko-planinsko-govece

Opis: Škotsko goveče je ruralna planinska rasa goveda. Ima dugačke rogove i dugu rundavu dlaku. Postoje dva tipa – manji ostrvski tip, koji je uglavnom crne boje, i veći kopneni tip, najčešće braonkaste boje. Prosečna ženka ima visinu grebena između 90 i 106 cm i može da dostigne do 500 kg težine, dok prosečan mužjak ima visinu grebena između 106 i 120 cm i može da teži do 800 kg. Boja dlake može da varira između crvene, crne, braon, žute, bele i sive.

Način života: Ova goveda imaju neobično dvoslojno krzno – spolja se nalazi masna dlaka (najduža među svim govedima), koja prekriva vunastu poddlaku. Ovo ih čini dobro prilagođenim planinskim uslovima gde su kiše obilne, a vetrovi jaki. To ih ujedno čini i manje tolerantnim na vrućine u odnosu na druga goveda. Njihovo umeće u pronalaženju hrane omogućava im da prežive na strmim planinama gde se hrane biljem koje druga goveda izbegavaju, a rogovima iskopavaju i sneg ne bi li našla zavejano bilje. Imaju jasno struktuiranu hijerarhiju koja umanjuje agresiju u krdu. Dominantnost jedinke zavisi od starosti i pola, pri čemu su stariji dominantniji od mlađih, a mužjaci od ženki.

Razmnožavanje: Razmnožavaju se tokom cele godine, ali najčešće u maju i junu. Prvo mlado ženke otele sa 2-3 godine starosti. Graviditet približno traje oko 277-290 dana. Uglavnom otele jedno mlado, ali su mogući i blizanci. Polnu zrelost dostižu sa 18 meseci. Ženke su poznate po tome što se pare i nakon 18-te godine, pa mogu oteliti do 15 i više teladi tokom svog života.

Ishrana: Biljojedi (trava, seno, lišće, povrće, voće, zrnevlje).

Zanimljivosti: Prvi registar ovih goveda sačinjen je 1885. godine. Ovo je najstariji registar goveda na svetu, što Škotska goveda čini najstarijim registrovanim govedima. S obzirom da imaju pitomu narav i mleko sa visokim sadržajem mlečne masti, tradicionalno su se koristila kao domaće kućne krave. Kada se spremaju za izložbu, dlaka im se tretira uljima i omekšivačima kako bi dobila pufnast izgled. Zbog toga ih ponekad nazivaju i “pufnaste krave”. Iako su dobroćudne životinje, veoma su zaštitnički nastrojene prema svojim mladima. Meso im ima nizak sadržaj holesterola i posnije je od većine drugih govedina, jer ova goveda umesto sala, za izolaciju tela imaju debeli sloj rundave dlake.

© Zabranjeno kopiranje sadržaja teksta ili njegovih delova.