Patagonska mara

Dolichotis patagonum

Patagonska mara

patagonska-mara-mapa
patagonska-mara-vrnjci

Opis: Patagonska mara podseća na zeca. Njegovi zadnji udovi su duži i mišićaviji od prednjih i ima duži poluprečnik od humerusa. Stopala su stisnuta, što ih čini kopitama, što doprinosi da patagonske marase liče na male kopitare, posebno kada stoje ili hodaju. Rep mu je kratak, spušten i bez dlake. Ima sivu dorzalnu dlaku sa belom mrljom na zadnjici koja je od dorzalnog krzna odvojena crnom površinom. Pro-sečna patagonska mara ima dužinu glave i tela od 69 do 75 cm sa repom od 4 do 5 cm. Teška je 8–16 kg. Za razliku od većine drugih kaviida, kao što su zamorci i kapibare, analne žlezde mara nalaze se između anusa i baze repa, a ne ispred anusa.

Način života: Patagonske marase nalaze se samo u Argentini, od 28
do 50 °S. Oni više vole da žive u staništima sa šibljem, ali takođe naseljavaju prekomerno ispašana i neplodna zemljišta u biomu pustinje Monte. U severozapadnoj Argentini uglavnom naseljavaju nizijska staništa kao što su šuma i kreozot ili larrea. Mare preferiraju peščano i nisko žbuno stanište na poluostrvu Valdes. Mare su uglavnom biljojedi. Hrane se prvenstveno zelenom vegetacijom i voćem.

Razmnožavanje: Njihove društvene organizacije imaju jedinstvenu kombinaciju monogamije i zajedničkog uzgoja.Pošto su monogamni, parovi mara ostaju zajedno doživotno, a zamena partnera se dešava tek nakon nečije smrti. Mužjak ima skoro isključivu odgovornost u održavanju para prateći ženku gde god da krene. Mužjak obeležava svoju ženku urinom i obeležava tlo oko nje izlučevinama svojih žlezda i izmetom, čineći teren oko ženke pokretnom teritorijom. Parovi se gnezde zajedno ili sa drugim parovima u jajima koje deli do 29 parova. Maras se razmnožava, barem u južnoj Argentini, od avgusta do januara. Trudnoća traje 100 dana u divljini. Većina porođaja u Patagoniji se dešava između septembra i oktobra, što je pre letnje sušne sezone i posle zimskih kiša. Ženke daju jedno leglo svake godine u divljini, ali mogu da proizvedu čak četiri legla godišnje u zatočeništvu. Mladi mogu da hodaju skoro odmah posle porođaja.

Ishrana: Mare su uglavnom biljojedi. Hrane se prvenstveno zelenom vegetacijom.

Zanimljivosti: Mare prave brojne vokalizacije tokom ispaše ili sporog kretanja. Kada traži kontakt, mara emituje nagnuti „wheet“ dok je tiho, ponavljajuće gunđanje napravljeno kada prati konspecifika. Maras zubi cvokoću i emituju tiho gunđanje kada mu prete. Oni takođe proizvode niz kratkih gunđanja prilikom doterivanja.

© Zabranjeno kopiranje sadržaja teksta ili njegovih delova.