Karolinka

Aix sponsa

Karolinka

karolinka

Opis: Tipična odrasla jedinka ima dužinu od 47-54 cm, teška je 500-700 g i ima raspon krila od 70-73 cm. Mužjak ima sjajnu zeleno-plavu glavu i belu liniju koja polazi od kljuna, prelazi iznad oka i duž ćube. Ima i bela obeležja u predelu grla. Grudi su mu braonkasto-crvene, leđa i krila tamno zeleno-plave boje, kljun je narandžasto-crven sa crnim vrhom i središnjom linijom, a oči crvene. Ženka je znatno manje šarena, sa braonkasto-sivim perjem, tamnim očima, belim šarama oko očiju i sivim kljunom. Oba pola imaju ćubu.

Način života: Karolinke ili Šumske patke nastanjuju staništa poput šumaraka oko jezera, močvara, reka, potoka, bara, kao i razna druga slatkovodna plavna područja. Obično se gnezde u šupljinama drveća, blizu vode, pa im je dostupnost ovakvih gnezdilišta u krugu od jedne milje od vode neophodna. Društvene su životinje koje se često predveče okupljaju i migriraju u parovima ili manjim jatima. Ovo su dnevne ptice koje spavaju na vodi, izuzev ženki sa mladima.

Razmnožavanje: Mužjaci Karolinki su serijski monogami (ostaju sa jednom ženkom tokom jedne sezone parenja, ali se pare sa drugom ženkom sledeće sezone). Oni svojim šarenim perjem privlače ženke, dok ženke glasnim oglašavanjem privlače mužjake. Sezona parenja je u februaru i ranom martu u južnim predelima, a u martu i aprilu u severnim predelima. Ženke snesu 6-15 jaja na kojima leže 30 dana. Mladi napuštaju gnezdo u roku od 24 časa od izleganja. Osamostaljuju se sa 56-70 dana starosti, a polno sazrevaju sa godinu dana.

Ishrana: Svaštojedi (seme, vodeno bilje, bobice, orašasti plodovi i beskičmenjaci).

Zanimljivosti: Za razliku od većine drugih pataka, Karolinke imaju oštre kandže koje im pomažu da se drže na granama, a takođe, u južnim regionima, jedine su Severnoameričke patke koje mogu izvesti dva legla u jednoj sezoni. Nakon izleganja, pačići izlaze iz šupljine gnezda, skaču sa drveta na kom su ugnežđeni i odlaze u potragu za vodom. Majka ih doziva, ali im ni na koji način ne pomaže. Preferiraju da se gnezde iznad vode, kako bi mladi mogli bezbedno da slete, ali mogu da se ugnezde i do 140 m dalje od obale. Pačići su sposobni da plivaju i nalaze sami sebi hranu.
U 19-om veku dogodio se ozbiljan pad broja Karolinki, izazvan njihovim lovom zarad mesa i perja. Tokom 20-og veka broj im se značajno povećao usled bolje zaštite i organizovanja veštačkih gnezdilišta.

© Zabranjeno kopiranje sadržaja teksta ili njegovih delova.